Povijest grada
Belišće je nastalo krajem 19. stoljeća kao naselje za radnike u drvnoprerađivačkoj industriji mađarskog veletrgovca i tvorničara Salamona Heinricha Gutmanna koji je godine 1884. ovdje otvorio veliku pilanu (jednu od najvećih u Europi za prorez hrasta), a kasnije i tvornice za proizvodnju parketa, tanina i drvno-destilacijskih proizvoda i bačava, te privatnu prugu za potrebe tvornice. S vremenom, ovdje se nastanjuju radnici iz pilane i tvornica, te polako rastu dijelovi Belišća poznati kao Mitrovica, Pekmez ulica i Bijela kuća. Prva izgrađena zgrada za stanovanje bila je Velika kuća (današnja uprava Belišća d.d.), a 1905. izgrađena je Palača Gutmann – jedna od najvećih arhitektonskih ostvarenja onog doba u ovom dijelu Hrvatske. Do Prvog svjetskog rata (1914.) pilana je ostvarivala veliki profit.
Za vrijeme rata poslovna organizacija stagnira, te se onda 1918. sjedište poslovne organizacije seli iz Budimpešte u Belišće, te postaje dioničkim društvom sa većinskim dijelom u posjedu obitelji Gutmann. U međuratnom razdoblju (1918. – 1939.) dolazi do stagnacije u proizvodnji i prodaji, pa je tvornica primorena preorijentaciji (nova proizvodnja briketiranoga drvnog ugljena, proizvodnja kestenovoga taninskog ekstrakta, i dr.) i modernizaciji. Postaje jedna od vodećih tvornica u drvnoj industriji Hrvatske. Godine 1927. Belišće je dobilo status samostalne općine koje će ostati sve do 1955. godine.
Nakon Drugog svjetskog rata tvornički pogoni nastavljaju s radom ali u državnom vlasništvu bivše SFRJ. 1960. je presudna godina u daljnjem razvoju tvornice – tada su puštene u rad tvornice poluceluloze, papira i ambalaža od valovitog kartona (a zatvorene su tvornice za proizvodnju parketa, tanina, bačava i drvno-destilacijskih proizvoda) i tako postaje jedno od vedećih središtva celulozno-papirne industije u cijeloj jugoistočnoj Europi.
Vrlo značajnu ulogu imala je željeznica, u početku privatna, a poslije 1889. godine u vlasništvu Slavonsko-podravska željeznica d.d., koja je povezivala Belišće-Osijek, od 1945. u državnom vlasništvu SFRJ. Industrijska pruga normalnoga kolosijeka Belišće-Bizovac izgrađena je i puštena u promet 1970. godine.
Za vrijeme izgradnje i rada tvornice doseljavali su se, u početku, ljudi iz Valpovštine i Miholjštine, te naročito Like, a kasnije i iz cijele Jugoslavije, naročito Srbi i Hercegovci, pa i dalje (Rusija, Mađarska, Češka).
U Domovinskom ratu grad je pretrpio značajna razaranja zbog granatiranja od strane JNA i srpskih paravojnih formacija iz okupirane Baranje. Sve je više malih i srednjih poduzetnika. Uz Belišće d.d. nastaje drugi po važnosti gospodarski subjekt – ThyssenKrupp kao vlasnik nekadašnje Tvornice strojeva u sastavu Belišća.(via wikipedia)
